Uzroci eskalacije
Evropska unija je 2017. godine donela odluku o uvođenju elektronskog sistema za biometrijsku registraciju i digitalno evidentiranje svih ulazaka u i izlazaka iz Šengen zone na svakom graničnom prelazu, u skladu sa Uredbama EU (EU) 2017/2225 i 2017/2226. Sistem se postepeno implementira na svim spoljnim graničnim prelazima, aerodromima i lukama, a očekuje se da postane u potpunosti operativan od 10. aprila 2026. godine.
Po punoj primeni sistema, tzv. pravilo „90/180 dana“ boravka biće automatski praćeno i striktno primenjivano. Iako je pravilo koje omogućava državljanima trećih zemalja bez viznih obaveza boravak u EU do 90 dana u bilo kom periodu od 180 dana na snazi već duži period, do sada je poštovanje moglo da se proverava isključivo ručnim pregledom pečata u posošima, što je bilo sporo, opterećujuće i često neizvodljivo tokom velikih gužvi.
Uvođenjem EES-a, svako prekoračenje boravka biće automatski detektovano.
Napominjemo da se pravilo 90/180 dana primenjuje i na profesionalne vozače kamiona i autobusa iz trećih zemalja, uključujući zemlje Zapadnog Balkana, dok su zaposleni u vazdušnom, železničkom i pomorskom saobraćaju izuzeti iz ovog režima.
S druge strane, na tržištu rada u EU, kao i u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji i Crnog Gori, postoji izražen nedostatak profesionalnih vozača kamiona i autobusa. Veliki broj profesionalnih vozača sa Zapadnog Balkana aktivno su regrutovale države članice EU za rad na njihovim teritorijama.
U uslovima striktne primene pravila boravka od 90/180 dana, prevoznici iz zemalja Zapadnog Balkana, koji su redovno obavljaju transport ka EU, morali bi da angažuju najmanje dvostruko veći broj vozača kako bi obezbedili kontinuitet poslovanja. Međutim, u praksi ne postoji mogućnost zapošljavanja dodatnog kadra, čak ni uz povećanje zarada.
Istovremeno, zbog razlika u tehničkim standardima i relativno malog obima transporta unutar regiona, prevoznici nisu u mogućnosti da privremeno preusmere vozače na alterativne rute i ili poslove dok čekaju istek perioda zabrane ulaska u EU.
Sa potpunom primenom Entry/Exit sistema od aprila 2026. godine, postoji realan rizik da značajan broj vozač iz regiona Zapadnog Balkana neće biti podoban za ulazak u Šengen zonu sve do početka jula 2026. godine, jer će maksimalni dozvoljeni period boravka već biti iskorišćen.
Oko 60% ukupne trgovine zemalja Zapadnog Balkana odvija se sa Evropskom unijom. Evropski investitori koji posluju na Zapadnom Balkanu zavise od pravovremenih i pouzdanih transportnih drumskih transportnih ruta, posebno u automobilskoj industriji koja je snažno oslonjena na just-in-time isporuke.
U slučaju blokade graničnih prelaza, finansijski gubici evropskih investitora samo u Srbiji procenjuju se na 100–150 miliona evra DNEVNO. Dugotrajan zastoj ugrozio bi investicionionu reputaciju regiona, doveo da poremećaja proizvodnih procesa i potencijalnog zatvaranja proizvodnih pogona, sa direktnim uticajem na radna mesta hiljada zaposlenih.
Na kraju, reč je o pitanju koje zahteva hitno rešavanje. S jedne strane, Evropska unija uvodi sistem koji ima za cilj efikasniju primenu i praćenje već postojećeg pravnog okvira. S druge strane, striktna primena EES-a kreira situaciju u kojoj bi prevoznici sa Zapadnog Balkana praktično bili onemogućeni da održavaju transportne operacije već od aprila i maja 2026. godine, usled nedostatka profesionalnih vozača kamiona i autobusa koji su podobni za ulazak u Šengen zonu.
Nemačko-srpska privredna komora stoga poziva sve relevantne aktere — Evropsku komisiju, nacionalne vlade država članica EU, vlade zemalja Zapadnog Balkana, transportna udruženja, poslovna udruženja i privredne komore — da bez odlaganja započnu konstruktivan i inkluzivan dijalog u cilju pronalaženja održivih i primenljivih rešenja.
Jasno razumevanje operativnih realnosti na terenu, uz uvažavanje različitih perspektiva, ključno je za razvoj rešenja koja neće ugroziti kontinuitet međunarodne trgovine niti funkcionisanje lanaca snabdevanja.
Uloga Nemačko-srpske privredne komore
Nemačko-srpska privredna komora nema formalna ovlašćenja da direktno rešava pitanja vezana za evropske granične i bezbednosne politike. Ipak, kao organizacija koja zastupa interese svojih članica i posvećena je unapređenju poslovnog okruženja, Komora aktivno doprinosi pronalaženju rešenja kroz olakšavanje dijaloga, podršku razmeni relevantnih informacija i prenos strukturisanih i verifikovanih nalaza nadležnim institucijama u Srbiji, Nemačkoj i Evropskoj uniji.
Na taj način, Komora doprinosi boljem razumevanju izazova sa kojima se suočavaju ne samo sektor transporta i logistike, već i proizvodnja i druge ključne privredne grane.
U svim svojim aktivnostima, Komora uzima u obzir interese svojih članica, kao i stabilnost i održivost tržišta Srbije, Nemačke, šireg regiona i Evropske unije, kao međusobno povezanih partnera. Podržava sve konstruktivne napore usmerene ka unapređenju predvidivosti i efikasnosti prekograničnog poslovanja.
Komora će nastaviti da pažljivo prati razvoj situacije, pruža blagovremene i redovne informacije svojim članicama i aktivno doprinosi dijalogu i razmeni informacija koje mogu pomoći u ublažavanju rizika po funkcionisanje transportnog sektora i kontinuitet međunarodne trgovine.
Kroz ove aktivnosti, Nemačko-srpska privredna komora ostaje posvećena svojoj ulozi konstruktivnog i pouzdanog partnera svim relevantnim akterima, sa ciljem očuvanja stabilnog, predvidivog i međunarodno usklađenog poslovnog okruženja.